“Nemam ništa protiv toga da poslodavac radi na profitu, ali država ipak mora voditi računa da postoji neki balans u društvu.”
Smatra to ekonomski analitičar Damir Miljević, koji je za Patriju komentarisao ogroman nesrazmjer između visoke dobiti koju ostvaruju neke kompanije u Bosni i Hercegovini i niskih plaća uposlenih.
Problem visoke dobiti vlasnika i niskog standarda radnika je naročito izražen u privatnom sektoru.
Među dvadesetak kompanija koje su u 2018. godini ostvarile najveći profit u Federaciji Bosne i Hercegovine, polovica su privatne firme, dok su ostalih pola kompanije čiji je vlasnik Vlada Federacije.
Najprofitabilnije javno preduzeće u Federaciji BiH, prema podacima koje je za 2018. objavila Akta, je Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH. Na kraju 2018. godine zaradilo je 117,4 miliona KM. Slijedi BH Telecom (57,2 mil), JP Elektroprivreda BiH (49,1 mil), JP Ceste Federacije (38 mil), Elektroprivreda HZ HB (16,3 mil) …
Među najprofitabilnijim privatnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. godini su Bingo d.o.o. Tuzla sa prometom većim od 1,1 milijardu KM i ostvarenom dobiti od 76,4 miliona KM, zatim slijedi Premijer World Sport Kladionice iz Čitluka sa 46,3 miliona KM dobiti, FIS iz Viteza sa 34,4 miliona KM ostvarene dobiti u prošloj godini. Violeta je zaradila 31,6 miliona KM i našla se na četvrtom mjestu najprofitabilnijih prihvatih kompanija u FBiH, dok je Prevent na kraju 2018. godine zaradio 24,9 milona KM i zauzeo četvero mjesto najprofitabilnijih prihvatih firmi u Federaciji BiH.
Premda jedan od najvećih trgovačkih lanaca u BiH, Konzum je u 2018. prometovao 350,7 milion KM i našao se među 20 kompanija koje su u Federaciji BiH u prošloj godini ostvarile najveći promet, dok dobit tog trgovačkog lanca nije među prvih 20 kompanija.
I dok se najveće kompanije u Bosni i Hercegovini hvale dobrim poslovanjem, iz sindikata radnika upozoravaju da vlasnici enormnu dobit ostvaraju na prvom mjestu zbog niskih plaća radnika, te da se to mora promijeniti u korist radnika.
Premda podacima Agencije za statistiku BiH, najviše zaposlenih u BiH je u prerađivačkoj industriji, gdje oko 166.000 radnika mjesečno ima prosječnu plaću od oko 670 maraka, što nije ni trećina potrošačke korpe koja je u BiH za četveročlanu porodicu u 2018. godini iznosila više od 2.000 KM
Slijedi “trgovina na veliko i malo” sa oko 150.000 zaposlenih, a njihova prosječna plaća je za prošlu godinu iznosila oko 650 maraka. U tekstilnoj industriji radnici rade najčešće za 500 KM.
Ekonomista Miljević smatra da bi država zakonskim rješenjima morala napraviti balans između troškova i profita, „jer je Bosna i Hercegovina jedina u Evropi, uz Crnu Goru, gdje je dovoljno platiti 10 posto poreza na dobit, a zatim možete milione uplatiti na privatne račune.“
Profesorica i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže agenciji Patria da kada bi vlasnici kompanija u BiH radnicama plaćali pristojnije plaće, njihova zarada na kraju godine ne bi mogla biti tako visoka, ili bi se moralo raditi o super uspješnim menadžerima.
„Da su plaće radnicima u Bosni i Hercegovini veće, zarade vlasnika ne bi mogle biti tako visoke, pogotovo u Bosni i Hercegovini gdje je opterećenje na rad veliko“, kaže Cenić“, ističući da je za razvoj ekonomije jednog društava potrebno osigurati upravo dvije stvari – veću produktivnost uposlenih ali i njih veći standard.
„Ako ste usmjereni samo na dividendu, zadovoljstvo akcionara, onda vam ljudi odlaze i imate problem“, kaže Cenić.
Patria
Share this post on social media