Gastroenterohepatologija UKC Tuzla vodeća po broju objavljenih istraživanja

Gastroenterohepatologija UKC Tuzla vodeća po broju objavljenih istraživanja
Gastroenterohepatologija UKC Tuzla vodeća po broju objavljenih istraživanja

Liječnici gastroenterohepatologije Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla imaju najviše objavljenih znanstvenih radova u BiH i zemljama regije i to u svjetskim znanstvenim časopisima. Naime, tuzlanska gastroenterohepatologija je vodeća po broju objavljenih naučnih istraživanja i članaka u svjetskim časopisima.

Razgovarala: Maja Nikolić

Kako u razgovoru za Fenu pojašnjava načelnik Odjeljenja za gastroenteorologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla prof. dr. Ervin Alibegović, to su časopisi koji su citirani prema važećim indeksima i koji su priznati kao ozbiljni istraživački časopisi i žurnali.

Ako ćemo biti samo liječnici i držati se samo pojedinca uradit ćemo i tada mnogo i pomoći ćemo. Ali ako istražujemo problem i otkrijemo njegove uzroke, na taj način možemo spriječiti šire oboljevanje. Također, tada dovodimo do boljih naučnih metoda u liječenju i možemo napraviti velike uspjehe. Upravo je to ono čime se tuzlanska gastroenterohepatologija može ponositi, a svakako sam i ja dao lični doprinos razvoju svega toga – kaže dr. Alibegović koji je član brojnih europskih i svjetskih organizacija iz oblasti gastroenteorologije, a dao je svoj doprinos i nekim naučnim istraživanjima koja su nužno doprinijela razvoju medicinske znanosti.

On ističe kako su u nedostatku tehničkih sredstava, UKC Tuzla i liječnici Odjeljenja za gastroenteorologiju uspjeli razviti vlastite metode liječenja koje danas postaju upotrebljive u svijetu, a po čemu su više od 70 puta citirani u svjetskoj literaturi.

Dakle, u nedostatku standardnih balona, u nedostatku standardnog mjerenja, mi smo uspjeli napraviti vlastitu metodu za proširivanje jednjaka. Objavili smo rezultate našeg istraživanja i citirani smo u nekoliko američkih časopisa i evropskih žurnala – kaže dr. Alibegović.

Također, Univerzitetski klinički centar s Odjeljenjem za gastroenteorlogiju preuzet je kao referalno mjesto za dalja objavljivanja naučnih istraživanja. Upravo ta, kako je kazao, istraživačka znatiželja Odjeljenja za gastroenterologiju i hepatologiju UKC Tuzla dovela je do saradnje sa svima iz te oblasti na području cijele BiH i zemalja regije, posebno sa susjednom Srbijom i Hrvatskom.

Time dajemo doprinos integraciji zdravstvene misli. Ono što je posebno važno je da postajemo integrativni dio velikih svjetskih projekata čije rezultate objavljujemo u međunarodnim časopisima, a time ostavljamo snažan temelj onima koji dolaze iza nas i koji će vjerovatno biti dio velikih svjetskih multicentričnih studija – naglasio je.

Navodi da su bolesti jetre postale sve učestalije, a do čega dovodi nezdrav način života, posebno konzumacija alkohola, higijensko-dijetetske navike, kao i neselektivna upotreba lijekova. Sve to dovodi do teških oboljenja jetre koja u posljednje vrijeme zahtijevaju sve češće i transplantacije.

Naše područje je karakteristično po tome što smo uspjeli detektovati određene poremećaje koji su izazvani naslagama bakra i željeza u jetri. Ipak, uspjeli smo razviti dijagnostiku, detektovali smo genetski kod koji dovodi do toga. Posvetili smo se liječenju takvih oboljenja – istakao je Alibegović.

Upozorava i da neadekvatan higijensko-dijetetski način života može dovesti do ozbiljnih oboljenja, poput Kronove bolesti o kojoj se još uvijek veoma malo govori.

Na sreću sve se brže dijagnosticira, zahvaljujući razvoju endoskopije, ubrzanoj kolonoskopiji, gastroskopiji, magnetnoj rezonanci, ali i pojavom novih dijagnostičkih i terapijskih metoda. Danas postoji čak pet nivoa terapijskih procesa koje dovode do potpunog zacjeljivanja crijeva – kaže dr. Alibegović, koji je ujedno i član Evropske organizacije za Kronovu bolest i kolitis (ECCO).

On također ukazuje i na činjenicu da je stres postao bolest današnjice i jedan od vodećih faktora koji dovodi do ispuštanja raznih hormona i enzima u ljudskom organizmu, a posebno utječe na želučane tegobe.

Osim stresa dolazi i do nervoze u crijevima što je zastupljeno kod mlađih ljudi, posebno žena, poslovno aktivnih osoba. To je jedan od najčešćih uzroka bolovanja i odsutnosti s posla radno sposobnog stanovništva. Ljudi se moraju naučiti živjeti zdravo, a to znači vrijeme provoditi u prirodi s porodicom, fitnes centrima, izbjegavati proste ugljikohidrate, naravno izbacivanje alkohola i cigareta. Sve ono što čovjek osjeti da mu šteti treba otkloniti od sebe. Jedna lijepa riječ ‘mjera’ bi najbolje pojasnila pojam vođenja zdravog života – poručio je dr. Alibegović.

Univerzitetski klinički centar Tuzla važi kao jedan od vodećih transplantacijskih centara u zemljama regije. U budućnosti će, kaže on, usijediti sve veći uspjesi i u oblasti transplantacije jetre.

Nadamo se da će i naš Klinički centar uskoro početi razvijati nove tipove transplantacije, takozvanu “split” transplantaciju, da će se raditi transplantacije stolice, pankreasa i da ćemo u ovom narednom periodu razviti vlastite metode. Za sada statistike govore da se veći broj pacijenata transplantira u vanjskim centrima nego u našem centru, a razlog je nedostatak organa za transplantaciju – kaže on.

Razvoju procesa transplantacija jetre svoj doprinos će, kako naglašava, morati dati i institucije BiH, posebno one koje kreiraju zdravstveni sistem. Za sada se još uvijek radi na zakonskoj regulativi koja bi mogla dovesti do razvoja transplantacijskog programa.

Međutim, ovdje se treba uključiti i cijela društvena zajednica. Prije svega tu mislim na liječnička udruženja, udruženja pacijenata, religijske institucije, pa čak i politički lideri, jer rijetko ćete kada čuti da političke stranke imaju jasno izražene stavove glede transplantacija. Ovo je sada proces na kojem treba raditi, proces kojeg treba osavremeniti i proces u kojeg treba uključiti puno mlađu populaciju nego što smo to mi, kako bismo za desetak godina imali vrhunski transplantacijski centar – poručio je dr. Alibegović.

Izražava žaljenje zbog sve većeg trenda odlaska iskusnih i mladih perspektivnih doktora iz Bosne i Hercegovine, ali se nada da će se mladi doktori vratiti s boljim iskustvima i većim fondom znanja što bi u konačnici trebalo promatrati kao benefit njihovog odlaska.

FENA