Zakon o javnim nabavkama trebao bi biti fleksibilniji za lijekove

Zakon o javnim nabavkama trebao bi biti fleksibilniji za lijekove
Zakon o javnim nabavkama trebao bi biti fleksibilniji za lijekove - photo: FENA

Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja zalaže se za izdvajanje više novca za financiranje programa federalnog Fonda solidarnosti te najavljuju nekoliko mjera da bi to bilo i realizirano.

Razgovarala: Sanda Hrkić 

Direktorica Zavoda Vlatka Martinović u razgovoru za Fenu naglašava da će biti obnovljena inicijativa, prema nadležnim organima, da dio novca uplaćenog po osnovu poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove i medicinska sredstva bude usmjeren Fondu solidarnosti za pružanje zdravstvenih usluga i nabavku lijekova koji se financiraju novcem iz tog fonda.

Napominje da je samo u 2018. od svih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranje naplaćeno 123 miliona KM PDV-a.

Samo 3,21 posto novaca ostvarenih u zdravstvenom sektoru u 2018. godini je iz budžeta Federacije, dok je 90 posto ostvareno iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje – kazala je.

Martinović smatra da je potrebno pokrenuti i aktivnosti za izmjenu zakonskih propisa (u smislu provedbe ranije pokrenutih inicijativa) o izdvajanju dijela novca ostvarenog po osnovu akciza na duhanske proizvode i druge visokotarifne robe, a radi povećanja novčanih iznosa za nabavku skupih lijekova.

Argumentira to podatkom da je pušenje jedan od glavnih uzroka (infarkt miokarda, moždani udar i maligne neoplazme pluća) vodećih bolesti u FBiH u 2018. i činjenicom da je BiH značajan uvoznih duhanskih proizvoda.

Najavljuje i kontinuiranu suradnju s Poreznom upravom FBiH da bi osigurali veću naplativost doprinosa iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u FBiH, a radi više novca za finansiranje programa federalnog Fonda solidarnosti.

Upravo Federalni fond solidarnosti omogućava zdravstvenu zaštitu jednakopravno, kroz najsloženije i najskuplje oblike liječenja, u cijeloj Federaciji u svim kantonima/županijama, što kantonalni/županijski zavodi ne bi mogli sami financirati – istaknula je.

Kako kaže Martinović, Federalni zavod radit će i na smanjenju listi čekanja, a u 2020. godinu ulaze bez liste čekanja pacijenata za lijekove za Hepatitic B i C i za upalne bolesti crijeva Chron i Ulcerozni kolitis.

Liste čekanja uspostavljaju se prvenstveno za pojedine citostatike s posebnim režimom propisivanja, lijekove za liječenje multiple skleroze. Formiraju se i liste čekanja za zdravstvene usluge u programima za koje se ne može osigurati dovoljno novca, to se prvenstveno odnosi na programe invazivne i interventne kadiologije i kardiohirurgije – navela je.

U razgovoru za Fenu direktorica Martinović podsjeća i na problem primjene Zakona o javnim nabavkama, za koji kaže da bi trebalo da ima ‘fleksibilniji pristup, kad su u pitanju lijekovi’.

Kako pojašnjava, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH obavezan je provoditi postupke javnih nabavki za svaki lijek pa i za citostatike, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i potpisati ugovore o nabavci i isporuci lijekova.

Tako Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača, u slučajevima kad je lijek deficitaran pa i u slučajevima kad na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz toga se može zaključiti da primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama limitira Zavod, u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova – naglasila je.

Kao i u većini država u okruženju problemi se, kaže, povremeno javljaju kod nabavke citostatika koji su deficitarni na svjetskom tržištu, ali ‘Zavod redovno refundira svaki deficitarni lijek i sprječava mogućnost ugrožava liječenja pacijenata’.

Trenutno nedostaje ukupno pet citostatika (zbog nezainteresiranosti dobavljača), od više od 300 različitih oblika i jačina lijekova koje Zavod trenutno nabavlja prema trenutno važećoj listi lijekova za različite grupe oboljenja definirane Odlukom o Listi lijekova Fonda solidarnosti. U državama u okruženju taj broj je mnogo veći – naglasila je.

Kaže da deficitarnost lijekova nije specifična samo za citostatike, koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti. Ima je na svim nivoima nabavke lijekova – primarni (esencijalna lista), sekundarni i tercijarni (bolnička lista lijekova).

Martinović napominje da je, ključni problem na koji ukazuju, činjenica da se zbog niske cijene tih lijekova na više ponovljenih postupaka javnih nabavki ne javljaju zainteresirani ponuđači.

Dobavljači koji ostvaruju profit prodajom lijekova, nažalost, nisu zainteresirani za jeftine lijekove. Zbog toga uporno nastojimo iznaći druga rješenja za problem s kojim se suočavaju i druge države regiji. U postupcima javnih nabavki za citostatike često se dešava da za veći broj lijekova nema dostavljenih ponuda od dobavljača, pogotovo kad su u pitanju neregistrirani lijekovi – istaknula je.

Za takve lijekova Zavod je, kaže Martinović, pokušavao voditi hitne postupke s pojedinim dobavljačima koji se uopće izjasne da su zainteresirani ‘obzirom na količine lijekova i finansijsku vrijednost postupka’.

I nakon toga, za jedan broj lijekova ne uspije se sklopiti ugovor o snabdijevanju – naglasila je.

Martinović podcrtava da nedostatak novca u Fondu solidarnosti, iz kojeg se finansira i nabavka spomenutih lijekova, onemogućava i stvaranje optimalnih zaliha (za duži vremenski period) u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste ti lijekovi.

Precizira da je, za finansiranje zaliha lijekova, za dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama, Zavodu potrebno dodatnih 8 do 9 miliona KM kojima ne raspolaže.

Generalno postoji nesrazmjer u potrebama osiguranika za lijekovima i uslugama, u odnosu na novac koji se Zavodu osigurava kroz doprinose i budžet – naglasila je.

U programu Fonda solidarnosti je i financiranje Programa liječenja u inozemstvu, a za to je izdvojeno 17,75 miliona KM u 2019. godini.

Po preliminarnim podacima (izrada godišnjeg izvještaja o liječenju u inostranstvu u toku) u 2019. godini odobreno je 430 prijedloga za upućivanje na liječenje u inozemstvo.

Postupak upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvu propisan je Pravilnikom, ako su iscrpljene sve mogućnosti liječenja u domaćim zdravstvenim ustanovama a u inozemnoj zdravstvenoj ustanovi određeno oboljenje se uspješno liječi.

U protekloj godini Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nabavio je 80 inzulinskih pumpi za terapiju djece do 18 godina, oboljelih od šećerne bolesti. Vrijednost tih pumpi je pola miliona KM, s PDV-om.

Federalni zavod nabavlja i inzulinske pumpe, a kantonalni/županijski zavodi potrošne setove. To je, kaže Martinović, usuglašeno s pet kantonalnih/ županijskih zavoda.

Nabavljene inzulinske pumpe distribuirat će se (u nadležne kliničke centre Sarajevo, Tuzla i Mostar) u zdravstvene ustanove koje imaju mogućnost ugradnje inzulinskih pumpi te praćenja bolesnika na takvoj vrsti terapije. Inzulinske pumpe dodjeljuju se isključivo prema stručno definiranim indikacijama, posebno oboljelima koji teško reguliraju količinu šećera u krvi – kazala je.

Martinović naglašava da je u 2019. godini naglasak stavljen na program kardiologije i kardiokirurgije, da bi se riješile liste čekanja koje su postojale posljednjih godina zbog nedostatka novca.

Zavod već duži period finansira i inovativne lijekove, koji su na Listi lijekova Fonda solidarnosti. Direktorica ističe da su realizirani i projekti osiguranja lijekova koji nisu na Listi lijekova Fonda solidarnosti, za vulnerabilne grupe pacijenata.

Tako je samo u 2019. osigurana suvremena terapija, a samim tim i imunoterapija za ograničen broj pacijenata u okviru raspoloživih vlastitih sredstava. Uvedene su 24 nove molekule (lijeka), za 15 indikacija – navela je.

Zavod bilježi povećani broj pacijenata na programu radioterapije kod malignih oboljenja koja se obavlja u domaćim zdravstvenim ustanovama, a u 2019. za to je izdvojeno 8,5 miliona KM.

Osim nabavke lijekova iz Odluke o listi lijekova Fonda solidarnosti Zavod ugovara i financira i usluge definirane Odlukom o prioritetnom vertikalnom programu zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH i prioritetnim najsloženijim oblicima zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti, a u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju i drugim podzakonskim aktima kao i druge ne manje važne poslove.

Rashodi za pružanje zdravstvenih usluga i provođenje programa koji se financiraju novcem federalnog Fonda solidarnosti planirani su u iznosu od 93,38 miliona KM. Od toga na zdravstvene usluge koje se pružaju u zdravstvenim ustanovama u FBiH 75,63 miliona KM i za zdravstvene usluge koje se pružaju u inozemstvu 17,75 miliona KM.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja planira u 2020. godini ostvariti prihode u ukupnom iznosu od 183.510.000 KM. Najvećim dijelom je to iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH (u iznosu od 149 miliona KM), dok sredstva iz Budžeta Federacije BiH po osnovu transfera za 2020. godinu, kao i dosadašnjih godina čine oko 20 posto (30.500.000 KM). Od toga 28.500.000 KM za programe federalnog Fonda solidarnosti, a dva miliona za finansiranje liječenja povratnika iz Federacije BiH u Republiku Srpsku.

FENA