dr. Pravdić: Šećerna bolest je epidemija današnjice

dr. Pravdić: Šećerna bolest je epidemija današnjice
dr. Pravdić: Šećerna bolest je epidemija današnjice - photo: FENA

Šećerna bolest je epidemija današnjice, a procjena Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar je da u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) živi 12.000 dijabetičara, dok se u Federaciji BiH ta brojka penje do 300.000, istaknuo je u razgovoru za Fenu prof. dr. sc. Danijel Pravdić, specijalista interne medicine, dijabetolog.

Po njegovim riječima, uklapamo se u suvremene trendove u svijetu s obzirom da značajan dio populacije otpada na bolesnike sa šećernom bolešću.

Broj oboljelih je u stalnom porastu, a zabrinjavajući je podatak da je među oboljelima sve više djece i mladih, čak do deset posto – upozorio je dr. Pravdić.

Radi se o metaboličkoj bolesti manjka inzulina ili smanjenog djelovanja inzulina. Na sve veću raširenost oboljenja, kaže ovaj dijabetolog, svakako utječe suvremen način života, trendovi u prehrambenoj industriji i smanjena tjelesna aktivnost suvremenog čovjeka.

Trenutno se šećerna bolest tip 1 ne može prevenirati, dok zdrave prehrambene navike, tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne težine mogu smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tip 2 – objašnjava dr. Pravdić.

Male promjene životnih navika mogu značajno pomoći

On dodaje kako i male promjene u navikama mogu značajno smanjiti rizik od obolijevanja. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, redovita šetnja od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik pojave šećerne bolesti tip 2 za 35 do 40 posto.

Odnedavno se u SKB Mostar radi na edukaciji dijabetičara, poučavamo ih koje vrste namirnica trebaju konzumirati i kako uskladiti dozu inzulina sukladno lijekovima, odnosno prehrani. Time, zapravo, pacijenti drže bolest pod kontrolom – navodi dijabetolog dr. Pravdić.

On preporuča da se testiraju svi oni koji u obitelji imaju šećeraša ili primijete da prekomjerno mršaju ili se drastično debljaju.

Kada je u pitanju liječenje, dr. Pravdić podsjeća kako se radi o trajnoj bolesti koja predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav.

U današnje vrijeme imamo dosta peroralnih lijekova i nove generacije inzulinskih preparata, koje dosta olakšavaju kontrolu bolesti, kako liječnicima, tako i bolesnicima, a samim time znatno se smanjuju komplikacije koje mogu nastati. Osim toga, danas su dostupni različiti uređaji za praćenje glukoze u krvi, kao i drugi uređaji kao sto su inzulinske pumpe koje služe za aplikaciju inzulina. Međutim, svi ti uređaju dosta su skupi i većina dijabetičar ne može ih sama nabaviti – objašnjava dr. Pravdić.

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a odnedavno za djecu do 18 godina u stopostotnom iznosu pokriva troškove nabavke uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze, a za odrasle s određenim indikacijama u polovičnom iznosu.

Također, mladi dijabetičari do 18-te godina dobivaju trakice za mjerenje glukoze iz krvi preko Fonda solidarnosti, dok odrasli dijabetičari nisu osigurani ili su malim količinama osigurane samo neke kategorije, npr. neuposleni do 26 godine i trudnice – kazao je dr. Pravdić.

Udruga “Insula” pomaže dijabetičarima

Oboljelima od šećerne bolesti u HNŽ-u značajnu pomoć u posljednje vrijeme pruža udruga “Insula”.

Po riječima predsjednika te udruge Mislava Stapića, u posljednje dvije godine, zahvaljujući naporima članova te udruge, napravljena su određena poboljšanja na listama ortopedskih pomagala Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.

Vidno smo promijenili prava osiguranika s dijagnozom dijabetesa, ali to je i dalje daleko od onoga što bi bilo zadovoljavajuće – istaknuo je Stapić.

Po njegovim riječima, prava koja osiguranici ostvaruju i dalje su dosta “skučena”, pa tako jedna od najugroženijih kategorija – umirovljenici, ne ostvaruje prava s trenutnom listom ortopedskih pomagala.

Mladi kada napune 18 godina također ostaju bez prava, kao da i dijabetes nestane kada osoba stupi u punoljetnost. Međutim tek tada nastaje prava bitka sa životnim okolnostima – kazao je Stapić.

Veliki problem za funkcioniranje “Insule” predstavlja činjenica da udruga nema stalni izvor financiranja.

Udruga “Insula” isključivo se sama financira kroz projekte prema ministarstvima te farmaceutskim kućama. Tražili smo da nam se bar omogući prostor u kojem bi Udruga mogla funkcionirati, ali Grad Mostar je na žalost i po tom pitanju ostao nijem – rekao je Stapić.

FENA