Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije, poznat i kao “korona zakon”, nije dobio podršku na današnjoj sjednici Vlade Srednjobosanskog kantona.
Ocijenivši da ovaj zakonski prijedlog nije predstavljao opasnost za stabilnost budžeta, njegov predlagač, ministar privrede SBK/KSB Nisvet Hrnjić (SDA), rekao je novinarima da su protiv zakona glasali ministri iz HDZ-a BiH.
Zakon je, kako je rekao, predviđao subvencioniranje minimalne neto plate, prvenstveno radnicima u djelatnostima kojima je bio zabranjen rad, a shodno budžetskim mogućnostima i zaposlenicima ostalih privrednih subjekata, koji trpe štete u poslovanju.
Hrnjić je istakao da je, između ostalog, bilo predviđeno i oslobađanje realnog sektora od parafiskalnih nameta, u vrijeme trajanja prirodne nesreće i 90 dana nakon nje.
– Vlada je propustila dobru priliku da pošalje jasnu poruku podrške realnom sektoru u ovom teškom vremenu. Propustili smo priliku, iako propis nije bio preambiciozan i kantonalni budžet ga je mogao podnijeti. Realizacija sredstava išla bi po mjesečnim programima, kada bi Vlada utvrđivala iznos subvencije i kome je ona namijenjena. Time bi u potpunosti imala mehanizam kontrole i mogućnost da spriječi bilo kakav udar na budžet – rekao je Hrnjić.
Upozoravajući na pad budžetskih prihoda, ministrica finansija Mirjana Plavčić (HDZ BiH) ocijenila je da je “korona zakon” široko postavljen i da bi predstavljao dodatni udarac na budžet.
Plavčić je istakla da volja za pomoć realnom sektoru postoji i da ona može biti realizovana kroz programe, dok zakon, kako je dodala, nije potreban.
– Zabrinjavaju nas projekcije federalnog Ministarstva finansija koje predviđaju pad javnih prihoda za 20,6 posto, što za naš budžet iznosi 44 miliona maraka. Nisam podržala usvajanje “korona zakona”, jer bi u ovoj formi, to bio dodatni udar na budžet za još blizu toliko. Kroz rebalans budžeta, pokušavam udvostručiti iznos prethodno planiranih sredstava za pomoć realnom sektoru i iznalazim način kako bismo formirali fond za podršku. Zakon nije potreban jer njime dajete pravo da poslodavci, sa 34.000 zaposlenih, imaju pravo na 203 marke, pa sad izračunajte koliko je to i koliko će trajati pandemija. Ministarstvo je tu napravilo grubi izračun, prema kojem to iznosi blizu 40 miliona maraka – naglasila je ona.
Vlada SBK/KSB ranije je usvojila program, vrijedan oko 1,3 miliona maraka, za pomoć radnicima u djelatnostima kojima je zabranjen rad.
Kako je rečeno, na objavljeni javni poziv pristiglo je oko 1.480 prijava, a planirano je da program obuhvati oko 4.000 zaposlenika.
Vlada će tim radnicima finansirati 50 posto minimalne neto plate za april, što iznosi 203 marke po radniku.
FENA/Agencija DAN
