Ubod komarca za većinu ljudi tokom ljeta predstavlja tek kratkotrajnu neugodnost. Ipak, u periodu kada je aktivnost komaraca najveća, vrijedi podsjetiti da pojedine vrste mogu prenositi i virus Zapadnog Nila – infekciju koja kod većine ljudi prolazi neprimjetno, ali u rijetkim slučajevima može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Ove godine virus ponovo privlači pažnju evropskih zdravstvenih institucija. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), do 21. augusta 2026. godine u 12 evropskih zemalja evidentirano je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije.
Najviše ih je prijavljeno u Italiji – 311, zatim u Grčkoj 157 i Španiji 63. Sjeverna Makedonija evidentirana je sa 37, a Srbija sa šest slučajeva. Riječ je o podacima evropskog sistema nadzora koji zbog vremena potrebnog za prijavljivanje i obradu mogu odstupati od novijih podataka zdravstvenih institucija pojedinih država.
Posebnu pažnju virus privlači upravo tokom ljeta jer se najveći intenzitet njegovog prijenosa u Evropi najčešće bilježi između jula i septembra.
Virus Zapadnog Nila u prirodi cirkulira prvenstveno između ptica i komaraca. Komarac se može zaraziti hraneći se krvlju zaražene ptice, a zatim virus ubodom prenijeti na čovjeka, konja ili drugu životinju.
Važno je, međutim, znati da se virus ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima. Ne možete se zaraziti rukovanjem, razgovorom, boravkom u istoj prostoriji ili kapljičnim putem od osobe koja je zaražena.
Prenos među ljudima moguć je samo u veoma rijetkim okolnostima, poput transfuzije zaražene krvi, transplantacije organa ili prijenosa s majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja.
Još jedan podatak koji može pomoći da se rizik sagleda bez nepotrebnog straha jeste činjenica da približno 80 posto ljudi koji se zaraze uopće nema simptome.
Kod otprilike svake pete zaražene osobe mogu se pojaviti povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, a nekada i mučnina, povraćanje ili osip. Takav oblik bolesti najčešće prolazi bez ozbiljnijih posljedica.
Mnogo rjeđe, kod približno jedne od 150 zaraženih osoba, virus može zahvatiti centralni nervni sistem i dovesti do meningitisa, encefalitisa ili drugih ozbiljnih neuroloških komplikacija. Većem riziku izložene su starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta, kao i osobe s određenim hroničnim bolestima.
Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina protiv virusa Zapadnog Nila niti specifičan antivirusni lijek. Kod blažih oblika liječe se simptomi, dok teški oblici bolesti zahtijevaju bolničko liječenje.
Virus nije nepoznat ni Bosni i Hercegovini. Prvi slučajevi kod ljudi zabilježeni su 2013. godine, uključujući dva slučaja teškog, neuroinvazivnog oblika bolesti. U Federaciji BiH posljednjih godina bilježeni su sporadični slučajevi.
Činjenica da je virus prisutan u državama našeg regiona ne znači da će svaka osoba koju ubode komarac biti izložena virusu, a još manje da će se razboljeti. Ipak, klimatski i ekološki uslovi zbog kojih komarci duže ostaju aktivni razlog su za pojačan oprez.
Toplije vrijeme i duža ljeta produžavaju sezonu komaraca, dok im stajaća voda daje idealno mjesto za razmnožavanje. Ponekad su dovoljni obična kanta ostavljena u dvorištu, voda u podlošku saksije, stara automobilska guma, začepljen oluk ili neodržavan bazen.
Upravo zbog toga jedna od najjednostavnijih mjera zaštite počinje oko vlastite kuće.
Potrebno je redovno prazniti posude u kojima se zadržava voda, održavati oluke, bazene i dvorišta te, gdje je moguće, spriječiti stvaranje manjih stajaćih vodenih površina. Prilikom boravka vani preporučuje se korištenje odgovarajućih repelenata, a posebno u periodima kada su komarci najaktivniji. Pomažu i duži rukavi i nogavice te zaštitne mreže na prozorima i vratima.
Praćenje pojave virusa nije vezano samo za zdravlje ljudi. Ptice imaju važnu ulogu u njegovom prirodnom ciklusu, dok praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može zdravstvenim i veterinarskim službama poslužiti kao rano upozorenje da virus cirkulira na određenom području. Uginule ptice zbog toga ne bi trebalo uzimati golim rukama, a neuobičajeno veliki broj uginulih ptica potrebno je prijaviti nadležnim službama.
Ni svaki simptom nakon uboda komarca nije razlog za zabrinutost. Ipak, ako se nakon boravka na području na kojem virus cirkulira pojave povišena temperatura, izražen umor, glavobolja, bolovi u mišićima ili osip, preporučljivo je obratiti se ljekaru.
Jaka glavobolja praćena ukočenošću vrata, dezorijentacijom, poremećajem svijesti, grčevima, izraženom slabošću ruku ili nogu ili paralizom zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Najvažnija poruka za građane zato nije razlog za paniku, nego za oprez. Većina infekcija virusom Zapadnog Nila prođe bez simptoma, ali nekoliko jednostavnih navika – zaštita od uboda komaraca i uklanjanje stajaće vode iz neposredne okoline – može dodatno smanjiti rizik.
Agencija DAN
