Broj zahtjeva za vještačenje za sve laboratorije uspostavljene u okviru Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Bosne i Hercegovine znatno je povećan u odnosu na raniji period – potvrdio je u razgovoru za Fenu direktor ove institucije Neđo Kojić.
Razgovarala: Hana Imamović
Ukazujući da je forenzika jako oružje u borbi protiv svih oblika kriminala od najblažih slučajeva do organiziranog kriminala, Kojić pojašnjava da su u nadležnosti Agencije balistička i mehanoskopska vještačenja, hemijska i toksikološka ispitivanja, daktiloskopska te grafološka/grafoskopska vještačenja, biološka i biohemijska ispitivanja, analiza DNK uzoraka te vještačenje požara i eksplozija.
Za provođenje forenzičke analize i vještačenja koristi se najsavremenija forenzička oprema i programi, a Agencija je dio te opreme nabavila sredstvima osiguranim iz budžeta, dok je dio osiguran iz donacija.
U okviru ove institucije djeluju laboratorije za vještačenje kompjuterskih sistema, za grafološka/grafoskopska vještačenja, za vještačenje foto i video materijala, glasa i audio zapisa, za hemijsko-fizička i hemijsko-toksikološka te biološka vještačenja i DNK analizu, kao i daktiloskopska vještačenja.
U ovim laboratorijama vrši se vještačenje kompjutera, USB stikova, pronalaze skriveni podaci, ispituju rukopisi, potpisi, tekstovi pisani pisaćom mašinom, dokumenti i novčanice, identificira vrste štampe, poboljšava zamračena ili zamućena video snimka, vrši određivanje prisustva opojnih droga ili psihotropnih supstanci, vještače biološki tragovi humanog porijekla te otkrivaju otisci prstiju.
– U Laboratoriju za vještačenje kompjuterskih sistema i mobitela moguće je doći do podataka i sa onih telefona koji budu izgoreni u vatri ili potopljeni u vodi jer je moguće analizirati mali disk kod mobitela i s njega povući sve podatke koji su samo “označeni” kao obrisani – pojasnio je Kojić.
Najavio je da će u narednoj godini biti opremljene i druge laboratorije među kojima su laboratorija za vještačenje požara i eksplozija te laboratorija za balistička ispitivanja i vještačenja te će se ići u korak s vremenom kada su u pitanju već postojeće laboratorije jer se radi o oblasti koja brzo napreduje.
Istaknuo je da ova državna institucija provodi forenzičke analize odnosno vještačenja na osnovu naredbi za vještačenje svih sudova i tužilaštava sa svih nivoa u BiH – Tužilaštvo i Sud BiH, entitetska tužilaštva i sudova, kao i policijske agencije u kompletnom sistemu sigurnosti.
– Ipak najveći broj naredbi dolazi od državnog tužilaštva i suda. Imamo dobru saradnju s policijom Brčko Distrikta s kojima imamo potpisan sporazum te nam Tužilaštvo Brčko Distrikta šalje mnogo naredbi za vještačenje – pojasnio je Kojić.
Agencija ima dobru saradnju i sa entitetskim centrima za forenzička vještačenja i to centrar pri Federalnoj upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske te najviše sarađuju u slučajevima gdje je izuzet veliki broj predmeta koji trebaju vještačenja.
Kojić je naglasio da je teško govoriti o tome koliko je potrebno da se odgovori na neku naredbu nadležnih institucija i dostavi obrađen zahtjev jer je svaka naredba drugačija i sadrži različit broj izuzetih predmeta, stoga obrada materijala može trajati od dva dana do mjesec i pol dana.
Do kraja ove godine Agencija će zabilježiti za 100 posto povećanje broja naredbi za vještačenje u odnosu na 2017. godinu i za 150 posto povećanje u odnosu na 2016. godine, što znači da je broj zahtjeva za vještačenje za sve laboratorije znatno povećan.
– Svako vještačenje je specifično na svoj način posebno ako se zna da bude veći broj izuzetih dokaza za neka krivična djela. Nekada se dobije bris samo s jednog predmeta, primjera radi, brave, a nekada brisevi budu izuzeti s brojnih predmeta – pojasnio je.
Također, nekada se zaplijeni pet grama droge, a nekada pet kilograma koja može biti izuzeta u jednom pakovanju ili u 20 pakovanja kada se uzorak uzima iz svakog pakovanja, a slično je i za ostale dokaze jer nekada se vještači jedan dokument za kojeg se sumnja da je krivotvoren, a nekad više.
Ipak Agencija je suočena s problemom nedostatka kadrova za obavljanje postupaka vještačenja, a kako je Kojić podsjetio, na snazi je moratorij o zapošljavanju u državnim institucijama te se za zapošljavanje svakog službenika mora dobiti saglasnost.
– Da bi se dobila saglasnost potrebno je osigurati sredstva u budžetu, ali nadamo se da ćemo uskoro riješiti taj problem budući da smo dobili saglasnost za zapošljavanje od Ministarstva finansija i trezora i Ureda za zakonodavstvo, ali potrebno je još to da odobri Vijeće ministara BiH – kazao je.
Izrazio je nadu da će to brzo biti riješeno jer je u BiH postizborni period, a Agenciji nedostaje više od 20 ljudi jer je potrebno ispuniti određene uvjete kako bi Agencija mogla postati članica Evropske mreže forenzičkih institucija, ali i akreditirati sve laboratorije, no sada je zatraženo zapošljavanje 11 službenika.
Govoreći o dostupnosti kadrova kakvi su potrebni Agenciji, napomenuo je da u BiH ima dovoljno onih koji su obrazovanje stekli u oblasti hemije, biologije i genetičke biologije, ali nedostajat će IT stručnjaka jer oni u privatnom sektoru imaju veća primanja u odnosu na državne institucije.
Osvrnuo se i na saradnju sa sličnim institucijama u regiji kazavši da imaju sporazumom verificiranu saradnju s ministarstvima unutrašnjih poslova Srbije te Crne Gore iz oblasti forenzike uz pomoć kojih razmjenjuju iskustava i kadrove u edukacijama, radili su i s forenzičkim centrima Hrvatske i Slovenije, a postoji inicijativa i za potpisivanje sporazuma s MUP-om Hrvatske.
Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH zaključila je Sporazum sa Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova kako bi forenzičari iz laboratorija odlazili na predavanja budućim policijskim službenicima.
– To znači da će se u okviru šestomjesečne edukacije na redovna predavanja uvrstiti i ona koja će davati naši forenzičari kako bi se budući policijski službenici upoznali što više s forenzikom i onim šta od te oblasti mogu očekivati – zaključio je u intervjuu za Fenu direktor Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Neđo Kojić.
FENA
