Bivši američki predsjednik Barack Obama ponovo je izazvao veliku pažnju svjetske javnosti nakon što je otvoreno govorio o pritiscima kojima je bio izložen tokom mandata kada je riječ o mogućem ratu s Iranom. Njegove poruke dolaze u trenutku novih tenzija na Bliskom istoku i sve agresivnije retorike iz Washingtona i Tel Aviva, zbog čega mnogi strahuju da bi svijet mogao ući u novu fazu ozbiljne globalne nestabilnosti.
Obama je u intervjuu za New Yorker indirektno kritikovao aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, upozoravajući da politika zasnovana na prijetnjama, sili i ignorisanju ljudskih posljedica može svijet odvesti u veoma opasan pravac.
Posebno odjekuju njegove tvrdnje da ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom njegovog mandata snažno nagovarao na vojni obračun s Iranom, ali da je takvu opciju odbio jer nije vjerovao da bi rat donio stabilnost ni Izraelu ni Sjedinjenim Američkim Državama.
Time je Obama praktično potvrdio ono o čemu se godinama govorilo iza diplomatskih kulisa – da su unutar američke administracije postojali ozbiljni otpori prema ideji direktnog sukoba s Iranom, uprkos snažnim pritiscima iz Izraela i dijela američkog političkog establišmenta.
Njegova izjava da je “Netanyahu dobio ono što je želio” mnogi tumače kao upozorenje da se američka vanjska politika sve više podređuje interesima rata i geopolitičkih obračuna, umjesto diplomatiji i pokušajima smirivanja kriza.
Obama je posebno upozorio na opasnost dehumanizacije međunarodnih sukoba, podsjećajući da u državama koje Zapad smatra protivnicima žive milioni običnih ljudi koji ne smiju postati kolateralna šteta političkih i vojnih ambicija velikih sila.
Takve poruke dolaze u trenutku kada Bliski istok ponovo ključa, dok se međunarodna zajednica suočava s nizom otvorenih konflikata, od Ukrajine do Gaze. Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da bi eventualni direktni sukob SAD-a i Irana mogao imati nesagledive posljedice po globalnu ekonomiju, energetsku stabilnost i sigurnost širom svijeta.
Obama je u intervjuu podsjetio i da je nakon Drugog svjetskog rata upravo međunarodna saradnja bila jedan od najvažnijih temelja američkog uticaja u svijetu. Upozorio je da urušavanje odnosa sa saveznicima, prijetnje i politika sile mogu dugoročno nanijeti više štete samim Sjedinjenim Državama nego njihovim protivnicima.
Njegove riječi dolaze u osjetljivom političkom trenutku i predstavljaju rijetko otvoreno distanciranje bivšeg američkog predsjednika od politike koja se posljednjih godina vodi prema Iranu i Bliskom istoku.
U vremenu kada se svijet nalazi na ivici novih geopolitičkih sukoba, Obamina poruka djeluje kao upozorenje da bi politika zasnovana na pritiscima, prijetnjama i vojnoj sili mogla otvoriti vrata krizama čije posljedice više niko neće moći kontrolisati.
Agencija DAN
