Pitanje priuštivosti stanovanja jedan je od ključnih evropskih problema, a cijene kvadrata u gradskim centrima drastično se razlikuju od države do države, piše Euronews, a prenosi Index.hr.
Nekretnine su najskuplje u metropolama, velikim urbanim centrima i turističkim odredištima, no analiza pokazuje da se među deset najskupljih gradova nalaze samo dva iz pet najvećih evropskih ekonomija.
Istraživački institut Deutsche Banka u izvještaju “Mapping the World’s Prices 2026” uporedio je cijene stanova u centrima 69 svjetskih gradova, među kojima je 28 evropskih, kako bi utvrdio gdje je najskuplje kupiti nekretninu.
Na samom vrhu ljestvice su dva švicarska grada, što tu zemlju čini najskupljom za kupovinu nekretnine u gradskom centru.
Kvadrat stana u Zürichu košta 22.910 eura, a u Genevi 19.439 eura. To znači da za stan od 80 kvadrata u Zürichu treba izdvojiti oko 1,83, a u Genevi 1,55 miliona eura.
Na trećem je mjestu London, gdje kvadrat košta 17.241 euro.
Iako je Pariz odmah iza njega, cijene su u francuskoj prijestonici osjetno niže i kvadrat košta 12.771 euro, što znači da je London skuplji za otprilike 35 posto.
Među prvih pet gradova nalazi se i Beč s cijenom od 12.483 eura po kvadratu.
Najskuplji njemački grad je München, koji se s cijenom od 11.435 eura za kvadrat također nalazi pri vrhu.
Popis deset najskupljih gradova zaokružuju Luksemburg (11.011), Copenhagen (10.191), Stockholm (10.037) i Oslo, gdje cijena pada na 9.785 eura po kvadratu.
Među deset najskupljih su tako i tri nordijska glavna grada, dok je Helsinki na 13. mjestu (8.431). Nešto skuplji od finske prijestonice su Milano (9.378) i Amsterdam (9.273 eura).
Glavni grad Češke, Prag, s cijenom od 8.352 eura za kvadrat skuplji je od Madrida i Berlina.
U španskoj prijestonici kvadrat košta 7.831 euro, a u njemačkoj 7.613 eura.
Odmah iza njih je Rim, gdje je za kvadrat potrebno izdvojiti 7.328 eura. Cijene više od 7.000 eura zabilježene su i u Dublinu (7.185) te Frankfurtu (7.162), dok su Lisabon (6.636) i Barcelona (6.485) nešto jeftiniji.
Na suprotnom kraju ljestvice, kao najpovoljniji evropski grad za kupovinu stana ističe se Istanbul, s cijenom kvadrata od 2.646 eura. Slijedi ga Atina, gdje kvadrat stoji 3.442 eura.
Među povoljnijim gradovima je i Brisel, sjedište Evropske unije, s cijenom od 4.380 eura po kvadratu. Ispod 5.000 eura je i Birmingham (4.671), dok su nešto iznad tog praga Budimpešta (5.243), Varšava (5.443) i Edinburgh (5.708).
Prosječna cijena kvadrata u posmatranih 28 evropskih gradova iznosi 9.090 eura.
Kada se pogleda cijeli svijet, od 69 gradova obuhvaćenih izvještajem, najskuplji je Hong Kong, gdje kvadrat stana doseže cijenu od 23.790 eura. Slijede ga Zürich (22.910) i Seul (21.897).
S druge strane, najpovoljniji gradovi su Kairo (784) i Johannesburg (913), jedini u kojima je cijena kvadrata ispod 1.000 eura.
Podaci u izvještaju temelje se na informacijama servisa Numbeo i Deutsche Banka, a iznosi su preračunati u eure prema prosječnom kurstu Evropske centralne banke za prvu polovinu 2026.
Patria
