Hrvatska zauzima visoko drugo mjesto po smrtnosti od raka u Evropskoj uniji.
Pojava raka, koja je dosad bila u prosjeku Evropske unije, veća je u odnosu na prijašnje godine, rečeno je na jučerašnjem skupu “Zajedno protiv raka” koji se održava u Zagrebu.
– Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre skoro 14.000 ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Evropskoj uniji, bilježimo porast slučajeva raka, a u prevenciju i osvještavanje građana gotovo da i ne ulažemo.
Nacionalni programi probira nam ne funkcionišu – onaj za rak vrata maternice ni ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost – upozorila je organizatorica skupa i potpredsjednica Odbora za zdravstvo u Evropskom parlamentu Romana Jerković Kraljić.
Prema izvještaju o stanju raka u Hrvatskoj, koji svake godine izrađuju Evropska komisija i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka (prostata, dojka, debelo crijevo, pluća) čine više od 55 posto svih slučajeva u Hrvatskoj.
– Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Evropi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti više od 22.000 novih slučajeva raka do 2050. godine – kazala je Jerković Kraljić.
Prema njenim riječima, u Hrvatskoj je čak i zagađenje zraka više nego u ostatku EU.
– Primjećujemo i ogromne nejednakosti u onkološkoj zaštiti, kako među županijama, tako i među grupama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu 30 posto – upozorila je Jerković Kraljić.
Profesorica Vesna Ramljak rekla je da rezultati, uprkos trudu mnogih, nisu onakvi kakve bismo željeli. Kazala je i kada pacijenti napokon dobiju svoju dijagnozu, predugo čekaju na samo liječenje.
– Kupljeni su silni aparati za zračenje, a i sami ste svjedoci naših aparata koji su u kvaru i ne rade. Pacijentice oboljele od raka dojke ponekad čekaju predugo na početak zračenja, a pogotovo pacijenti koji imaju karcinome glava i vrata, gdje je zračenje neophodno provesti što prije – rekla je Ramljak.
Ocijenila je da situacija nije usaglašena te da se ne radi kako bi trebalo, ako bi se željelo imati rezultate kao što su u Evropskoj uniji. Kazala je i da ljudi koji su bolesni trebaju puno više novca od zdravih.
– Gotovo nikad nije riječ samo o pacijentu, nego su u njegovu bolest uključeni i porodica i prijatelji i svi skupa pate – ističe Ramljak.
Šef Zavoda za tumore probavnih organa na zagrebačkom KBC-u Stjepko Pleština rekao je da treba govoriti o prevenciji, ali i da danas svi prestanu pušiti i počnu trčati trebat će 10 godina da bi se to vidjelo na epidemiološkom nivou.
Navodi da je ono što Hrvatsku razlikuje od zemalja s kojima se voli upoređivati – činjenica da ona tumore otkriva u uznapredovaloj fazi.
Rekao je da će se pitanje radioterapije riješiti i da Hrvatska može zahvaliti EU sredstvima jer u protivnom bi njen Nacionalni plan borbe protiv raka bio “popis lijepih želja na papiru”.
– Osigurano je finansiranje za radioterapiju, 21 novi linearni akcelerator, četiri brahi terapijska kompleta, mislim devet CT simulatora i sva prateća oprema što je otprilike 85 miliona eura – rekao je Pleština.
Dodao je da pomaci ipak postoje te da, uz porast pojave bolesti, smrtnost ipak pada i da je to značajan preokret.
Glavna sekretarka udruženja SVE za NJU Ljiljana Vukota rekla je da uznemiruje podatak da u dobi do 65 godina rak već jeste prvi uzrok smrtnosti u radno aktivnoj populaciji te da su za oboljele i liječene, osim poboljšanja zdravstvenog sistema, potrebne i izmjene Zakona o radu.
– Danas bolesnici koji žele raditi zapravo nemaju tu mogućnost. Nema kvalitetne prilagodbe u svijetu rada i praktički ih tjeramo da ostanu na bolovanju – istakla je Vukota.
Patria
