Slovenija razmatra zakonske izmjene koje bi građanima zabranile potpuno prekrivanje lica na javnim mjestima, uz novčane kazne od 100 do 200 eura. Iako vlasti mjeru predstavljaju kao način olakšavanja policijske identifikacije i unapređenja javne sigurnosti, prijedlog otvara osjetljiva pitanja vjerskih sloboda, prava pojedinaca i odnosa prema imigrantima.
Slovenačka vlada pokrenula je proceduru izmjena Zakona o zaštiti javnog reda i mira kojima bi se uvela obaveza otkrivanja lica na javnim mjestima. Prema prijedlogu koji je 28. oktobra predstavila Slovenačka novinska agencija (STA), građani bi morali imati otkriveno lice u mjeri koja omogućava prepoznavanje njihovih osnovnih crta.
Predložene novčane kazne kreću se od 100 do 200 eura, odnosno približno 196 do 391 KM.
Riječ je o prijedlogu koji se još nalazi u vladinoj proceduri, što znači da zabrana nije stupila na snagu i da njena konačna formulacija može biti izmijenjena prije eventualnog usvajanja.
Zabrana se formalno odnosi na sve, ali otvara pitanje vjerske odjeće
U obrazloženju predloženih izmjena navodi se da cilj nije zabrana određene vrste odjeće, vjerskog simbola ili izražavanja ličnog identiteta, nego omogućavanje policijskim službenicima da lakše prepoznaju osobe i utvrde njihov identitet.
To znači da bi se pravilo, barem prema trenutnoj formulaciji, jednako primjenjivalo na sve osobe koje borave ili se kreću na javnim mjestima.
Međutim, zanimljivo je da među predviđenim izuzecima nisu navedeni vjerski razlozi.
Izuzeci bi bili dopušteni kada je prekrivanje lica neophodno zbog zdravstvenih ili profesionalnih razloga, sportskih aktivnosti te učešća na umjetničkim, kulturnim ili tradicionalnim događajima.
U praksi bi takva odredba mogla pogoditi i žene koje nose nikab ili burku, odnosno odjevne predmete koji potpuno ili gotovo potpuno prekrivaju lice.
S druge strane, marama koja prekriva kosu, ali ostavlja lice vidljivim, ne bi sama po sebi bila obuhvaćena predloženom zabranom.
Upravo ta razlika važna je za razumijevanje zakona, jer se u javnim raspravama često poistovjećuju različiti oblici vjerskog odijevanja.
Referendumska inicijativa otvorila političku raspravu
Prijedlog zakonskih izmjena pojavio se u vrijeme intenzivne političke rasprave o zabrani prekrivanja lica na javnim mjestima.
U slovenački parlament podnesena je inicijativa za raspisivanje savjetodavnog referenduma na kojem bi se građani izjasnili o mogućnosti uvođenja takve zabrane.
Iza inicijative stoje zastupnici više političkih stranaka, među kojima su SDS, NSi, SLS, Fokus, Demokrati i Resni.ca.
Iako je referendumsko pitanje formulirano kao opća zabrana prekrivanja lica, politička rasprava pokazala je da je jedan od glavnih povoda pitanje nošenja burki i drugih oblika odjeće koji prekrivaju lice.
Tokom rasprave pojedini politički predstavnici povezali su predložena ograničenja s integracijom imigranata u slovenačko društvo, ističući očekivanje da se doseljenici prilagode lokalnim društvenim pravilima.
Takva argumentacija otvara šire pitanje granice između prava države da uređuje javni prostor i prava pojedinaca da slobodno prakticiraju svoju vjeru i izražavaju kulturni identitet.
Sigurnost građana ili ograničavanje ličnih sloboda?
Pitanje zabrane prekrivanja lica već godinama izaziva podijeljena mišljenja širom Evrope.
Zagovornici ovakvih mjera pozivaju se na javnu sigurnost, potrebu identifikacije osoba i uspostavljanje jednakih pravila ponašanja u javnom prostoru.
Istovremeno, kritičari upozoravaju da zakoni koji su formalno jednaki za sve mogu imati nerazmjerno snažan utjecaj na određene vjerske zajednice.
Posebno se postavlja pitanje proporcionalnosti: da li je potpuna zabrana prekrivanja lica na javnim mjestima nužna radi identifikacije ili se isti cilj može postići obavezom privremenog otkrivanja lica kada to zatraži ovlašteni službenik?
To nije isključivo političko, nego i pravno pitanje.
Evropski sud za ljudska prava ranije je razmatrao slične zabrane, uključujući francuski zakon o prekrivanju lica na javnim mjestima. Sud je u određenim okolnostima prihvatio pravo država da propišu takva ograničenja, ali to ne znači da svako buduće ograničenje automatski ispunjava standarde zaštite ljudskih prava.
Svaka država mora voditi računa o zakonskom osnovu, opravdanosti i proporcionalnosti mjera koje zadiru u individualne slobode.
Slovenija bi se pridružila grupi evropskih zemalja sa sličnim ograničenjima
Slovenija nije prva evropska država koja razmatra ili uvodi ograničenja potpunog prekrivanja lica.
Francuska je zabranu uvela još 2010. godine, a slična zakonska rješenja postoje i u Belgiji, Austriji, Danskoj, Bugarskoj i Švicarskoj.
Portugal je također tokom 2026. godine usvojio zakon kojim je, uz određene izuzetke, zabranjeno korištenje odjeće namijenjene skrivanju lica u javnom prostoru.
Pojedine evropske zemlje primjenjuju uža ograničenja, posebno u javnim ustanovama, obrazovnim institucijama ili određenim profesionalnim djelatnostima.
Međutim, pravni režimi nisu potpuno jednaki. Negdje je riječ o općoj zabrani, dok se drugdje ograničenja primjenjuju samo u određenim okolnostima.
Šta će se dogoditi ako zakon bude usvojen?
Ukoliko slovenački parlament usvoji predložene izmjene, policija i drugi nadležni organi dobili bi jasniji pravni osnov za postupanje prema osobama čije je lice prekriveno do mjere koja onemogućava prepoznavanje.
Za kršenje odredaba bile bi predviđene novčane kazne od 100 do 200 eura.
Ipak, u ovoj fazi ostaju otvorena pitanja primjene zakona, njegovog konačnog teksta i mogućih izmjena tokom zakonodavne procedure.
Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li se u daljnjoj raspravi preciznije definirati izuzeci i kako će zakonodavac odgovoriti na eventualne primjedbe koje se odnose na slobodu vjeroispovijesti.
Slovenački prijedlog tako nadilazi pitanje može li neko na ulici nositi odjeću koja prekriva lice.
On predstavlja još jedan primjer evropske rasprave o tome koliko daleko država može ići u uređivanju javnog prostora, a da pritom očuva ravnotežu između sigurnosti, individualnih prava i slobode vjerskog izražavanja.
Upravo će ta ravnoteža biti jedno od ključnih pitanja pred slovenačkim zakonodavcima.
Agencija DAN
