Na njemu ste mogli kupiti novine, cigarete, lutriju, ulaznice, sendvič, cvijeće i još mnogo toga.
Prepoznatljiva kockica zaobljenih rubova, bijele, narandžaste, plave, žute ili crvene boje, bila je decenijama dio svakodnevice širom bivše Jugoslavije.
Kiosk K67 do dan-danas ostao je ikona jugoslavenskog dizajna, ali i u modernom svijetu za njega još ima mjesta, piše Punkufer.hr.
Kiosk K67, slovenačkog arhitekte i dizajnera Saše Mächtiga, jednostavna plastična “kućica” transformisala je svojim bezvremenskim dizajnom i bezgraničnom funkcionalnošću urbani krajolik Jugoslavije, ali i kolektivni identitet svojih savremenika u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća.
Saša Janez Mächtig, rođen 1941., diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, a u njegovom je radu trag svakako ostavio takozvani konkurs B, interdisciplinarni program Edvarda Ribnikara nadahnut Bauhausom i Školom dizajna iz Ulma.
Kiosk K67 dizajnirao je 1966., patentirao 1967., a u masovnu proizvodnju ušao je 1968. Proizvodio ga je Imgrad iz Ljutomera u Sloveniji, a do 1999., kada je proizvodnja prekinuta, proizvedeno je oko 7.500 kioska.
Moduli su osmišljeni za upotrebu kao pojedinačne jedinice ili u kombinaciji, a početnu shemu činilo je pet osnovnih nosivih elemenata, dok su u dodatnu opremu spadale nadstrešnice, sistemi polica i unutrašnja rasvjeta.
Kiosk K67 već je 1970. otputovao iz Ljutomera u New York. U MoMa-i je trebao biti izložen na izložbi nedavnih akvizicija, ali kako je transport kasnio, nije uspio ući u galeriju, pa je ostao na cesti ispred njega, na pločniku 53. ulice, gdje mu je zapravo – i bilo mjesto.
Ova je epizoda nadahnula Mächtiga da već 1971. predstavi model druge generacije – ovaj se mogao potpuno rastaviti na sastavne elemente.
Najviše proizvedenih K67 ostalo je u Jugoslaviji, ali je dio “otišao” i u svijet – Poljsku, Japan, Novi Zeland, Keniju, Irak, Sovjetski Savez i SAD.
Jednostavnost i prilagodljivost kioska K67, koji svojom modularnošću i funkcionalnošću balansira negdje između urbanizma i dizajna, osigurali su mu kultni status i dug život.
K67 može biti doslovno sve, ali teško da će biti zaboravljen. U novije vrijeme uspomenu na njega oživio je Muzej za arhitekturu i dizajn u Ljubljani na retrospektivnoj Mächtigovoj izložbi postavljenoj 2015. godine.
Patria
