Iako Jajce spada u najstarije, najpoznatije i svakako, najljepše gradove u Bosni i Hercegovini, nema popisa, odnosno registra, o vrsti, broju i rasporedu kulturnih i prirodnih dobara na području Općine Jajce.
Kulturna i prirodna dobra Jajca, najčešće u fragmentima, nalaze se registrirana u knjigama, časopisima, novinskim člancima, različitim dokumentima,planovima, radio i TV emisijama, i drugim medijima, a najviše u sjećanjima mještana Jajca, koji u svojoj memoriji nose podatke o desetinama naučno neistraženih arheoloških nalazišta i pojedinačnih artefakata i ostalih dobara razasutih po cijeloj općini Jajce.
U svojoj memoriji nose običaje jajačkog kraja, priče i legende, razna sjećanja,pojedini imaju različite zbirke predmeta, čuvaju i proizvode narodnu nošnju, izrađuju i sviraju narodne instrumente, prikupljaju ljekovito bilje…
Međutim, veliki broj kulturnih i prirodnih dobara Jajca nigdje nije registriran, te postoji opasnost od zaborava.
S obzirom da je u toku rata 1992./95. cjelokupno stanovništvo Jajca napustilo teritorij Općine, te da su u tom periodu nestali mnogi dokumenti, predmeti i zbirke i da je prekinut kontinuitet memorijskog pamćenja stanovnika, mnogi važni podaci i činjenice o kulturnim i prirodnim dobrima, počeli su padati u zaborav.
Ne raspolažemo ni podacima o vrsti i broju kulturnih dobara Jajca koja se nalaze u muzejima u Travniku, Fojnici, Banjaluci, Sarajevu, Splitu, Zadru, Zagrebu i Beogradu, te privatnim zbirkama u Jajcu i van Jajca.
Zbog svega navedenog ukazala se potreba na izradi Registra kulturnih i prirodnih dobara Jajca, u koji će se unijeti svi poznati podaci o kulturnim nepokretnim i pokretnim dobrima,matrerijalno i nematerijalnoj kulturi i prirodnim dobrima, te terenskim istraživanjima doći do novih podataka,koji da sada nisu nigdje registrirani.
Registar će biti rađen prema međunarodnim konvencijama iz ove oblasti i zakonima i propisima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, odnosno Kantona, koji tretiraju ovu oblast.
Nakon prikupljenih podataka iz literature, obilaska terena i razgovora sa mještanima, pristupit će se stručnoj valorizaciji prikupljenih podataka i predložiti vrsta i stupanj zaštite kulturnih i prirodnih dobara, što je jedan od osnovnih ciljeva izrade Registra.
U Registar će se unijeti sva dobra pronađena na području Općine Jajce, te dobra koja se nalaze u raznim muzejima, institucijama i privatnim zbirkama van Jajca.
Registar će se postupno dopunjavati novim saznanjima i činjenicama i bit će polazna baza prilikom istraživanja kulturne i prirodne baštine Jajca.
Do sada je prikupljeno i sistematizirano više stotina podataka o kulturnim i prirodnim dobrima, napravljeno je oko 2.000 fotografija, izrađena je bibliografija Jajca sa preko 360 naslova i Kronika Jajca, koja ima blizu 3.000 kronološki poredanih podataka o Jajcu.
Obrađen je proctor (svakako ne u punom obimu) svih 27 mjesnih zajednica sa 61 naseljenim mjestom. Naravno, da sa istim intenzitetom i pažnjom, nismo mogli obići i istražiti sva naseljena mjesta, ali smo nastojali da pokrijemo cijeli teritorij Općine. Putem letaka obavještavali smo građane o izradi Registra i naveli kulturna i prirodna dobra za koja se prikupljaju podatci.
U prikupljanju podataka i informacija o kulturnim i prirodnim dobrima Jajca, pored članova Društva, angažiran je veći broj građana, studenata, učenika srednjih škola, vjerskih službenika sve tri konfesije, planinara, izviđača, radnika šumarije, prosvjetnih radnika i svih onih koji su, po prirodi posla, vezani za teren.
Građani su nam donosili na pokaz razne predmete, pokazivali zbirke, i sve smo to evidentirali.
Identificirali smo mjesto i ostatke životinjskih kostiju i keramike iz neolita u samom centra Jajca, mjesto i ostatke rimske ciglane, rimske kule na Kuletini, rimske kule u Vukičevcima, grob rimskog vojnika u Seocima u kojem su bili i zlatni predmeti, mjesto i ostatke rimske kule na Milaču, više predmeta iz rimskog perioda, ostatke Jupiterovog hrama, 24 nekropole stećaka, mjesto i ostatke rimskog groba u kojem su pronađena dva „mošunjska“mača, dijelove kapitela na Crkvini u Kuprešanima, rimsku stelu u Šibenici, željeznu trosku u Vincu, srednjovjekovno koplje u Lendićima…
Identificirali smo i registrirali pored kativnih grobalja i broja grobalja koja nisu aktivna,kao što su Kužna groblja.Identificirali smo zavjetne kapele i na više mjesta ,od davnina postavljene križeve,te mezare sa jednim ili nekoliko grobova,koji nisu već dugo aktivni,niti su evidentirani.
Locirali smo mjesta i ostatke nekadašnjih crkava,džamija,tekija,mesdžida,turbeta…
Registrirali smo desetine tradicionalno izgrađenih objekata: kuća, gospodarskih objekata, vodenica, štala, hambara, kramova…
Napravili smo popis osoba koje imaju privatne etno zbirke,popis filatelista, numizmatičara, osoba koje prikupljaju stare razglednice i druge predmete.
Prikupili smo 35 priča i legendi jajačkog kraja, popisali osobe koje se bave tradicionalnim zanatima, osobe koje tkaju, vezu, izrađuju narodne nošnje, izrađuju i sviraju narodne instrumente…
Napravili smo popis izvora, pećina…
Nastojali smo zabilježiti što više toponima, a ova oblast zahtjeva posebno istraživanje.
Zabilježene su i dendrološke vrijednosti;hrast u Bistrici,star oko 800 godina,tri stabla Sekvoje gigante,nekoliko lipa iz vremena Austrougarske,nekoliko veoma starih bukava,grabova,dudova,klenova,jasenova,drinova,te rijetko bilje,među kojima je i endemska vrsta Bosanska zvončika.
Sastavni dio Registra bit će i popis priloga o Jajcu objavljenih u raznim elektronskih i pisanim medijima.
Putem elektronskih medija stupili smo u kontakt sa građanima Jajca koje je ratni vihor raznio širom svijeta kao rakovu djecu i koji se s ljubavi i sjetom sjećaju svoga rodnog kraja,svoje kuće,velikog kamena za koji nisu znali da je stećak,sjećaju se svog starog krama,izvora sa kojeg su donosili vodu,starog duda,kruške,lipe..,sjećaju se svojih običaja,pjesama, priča i legendi. Od njih smo dobili puno podataka i preko njih smo provjeravali ono što smo zabilježili u njihovom kraju.
Iako su nas svi rado primali na terenu smo nailazili na niz problema. Najveći problem su pusta sela. Teško je naći sugovornika koji su nam mogli dati podatke koje smo tražili. Pojedini se i začude kad im kažemo da je kapitel rimskog stuba nešto vrijedno. Baza rimskog stuba nalazi se ispred jedne kuće i kao obični kamen,služi za sjedenje.
Jedan od problema je osiguranje prevoza do udaljenih i nepristupačnih područja Općine Jajce, te problem oko sistematizacije i unosa podataka u Registar,pa se ukazuje potreba izrade programa za unos podataka.
Trenutno imamo oko 500 podataka koje nismo sistematizirali i unijeli u Registar, ali je taj postupak u toku.
Prioritet smo dali radu na terenu i prukupljanju podataka. Za naredni period angažirali smo, pored volontera, četiri arheologa, jednog povjesničara, jednog geografa i jednog geologa, a svi su porijeklom iz Jajca.
Zbog svega navedenog smatramo da je ovo jedan od posljednjih prilika da napravimo registar (evidenciju, popis) kulturnih i prirodnih dobara slavnog, kraljevskog, grada Jajca.
Mislim da će nam budući istraživači i građani biti zahvalni.
Registar će poslužiti i pomoći prilikom izrade raznih planova i projekata na području Općine Jajce.
Važnost izrade Registra prepoznalo je Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB i Federalno ministarstvo kulture i sporta koji su nam pružili stručnu i materijalnu pomoć, na čemu se zahvaljujemo.
Dobru suradnju ostvarili smo i sa Agencijom za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.
Pomoć nam je ponudila i jedna institucija iz Francuske, a ove godine očekujemo pomoć i od Općine Jajce.
Evo šta je o Jajcu napisao Muhamed Ali-paša,egipatski princ,1900. godine:
„Napustili smo Jajce i više smo žalili zbog rastanka sa ovim gradom nego što smo se radovali odlasku iz Bosne. U Jajcu smo našli toliko lijepih stvari da smo zaboravili loše uspomene iz drugih mjesta (Lijepim djelima se brišu ružna djela). Kad bi cijela Bosna bila griješna Jajce bi joj bilo najbolja isprika i zbog njega bi dobila najljepši oprost!”
I dalje očekujemo stručnu i materijalnu pomoć,kako bi ovaj posao kvalitetno uradili.
Mišljenja smo da bi sve općine u BiH trebale imati registar kulturnih i prirodnih dobara,a nije nam poznato da to ima ijedna općina u FBiH.
Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce
SEKRETAR DRUŠTVA
Tvrtko Zrile
